[SlovLit] Desničeva srečanja -- Tikanje in vikanje -- Označevalci govorjene slovenščine

[Miran Hladnik]

Od: Zvonko Kovac <zkovac na ffzg.hr>
Date: V tor., 21. maj 2019 ob 13:09
Subject: Desničini susreti 2019

Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije i Odsjek za
kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatsko
društvo pisaca i Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ u Zagrebu
objavljuju da će se Desničini susreti 2019. održati u Zagrebu od petka
do nedjelje, 20. – 22. rujna 2019. godine.

Ovogodišnji Desničini susreti fokusirat će se na propitivanje tema i
motiva koji proizlaze iz upisivanja Vladana Desnice u svekoliko
kulturno iskustvo Zagreba u periodima kad je primarno bio primalac –
studentsko razdoblje (1924. – 1930.) i davalac – period definitivne
afirmacije njegova stvaralačkoga glasa (1945. – 1967.). Eruptivno
stvaralačko ostvarivanje Vladana Desnice preklapa se, ne samo u
njegovu slučaju, sa sve ubrzanijim razvojem Zagreba. U tome drugom
periodu on je kreativni akter koji prateći i sam proizvodi kulturnu
dinamiku grada kao visoko pozicionirani pravnik u državnoj službi,
potom romanopisac, novelist, pjesnik, član Društva pisaca Hrvatske te
polemičar, kritičar (kazališni, filmski), prevodilac, donator, dramski
pisac, operni libretist, kompozitor, esejist itd. Bio je uočljivo
prisutan u kulturnom prostoru grada  i kao predavač, učesnik na
brojnim javnim književnim manifestacijama, angažirani zagovornik
dinamizacije javnog govora o književnosti i umjetnosti uopće. Ukratko,
htjeli bismo osvijetliti one sadržaje koje je moguće povezati – kada
je riječ o motivima Desničina stvaralačkog samootkrivanja – a koji se
upisuju u iskustvo kulturne povijesti Zagreba.

Imajući na umu tematske cjeline koje su bile predmet rasprave na
prethodnim, „Desničinim susretima 2018.“, naslovljenima „Zagreb 1924.
– 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica“, ovaj skup,
„Vladan Desnica i Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967.“ izravnije će
se fokusirati na sljedeće umrežene teme s Desnicom u epicentru:

I. razdoblje (1924. – 1930.): Studij na Pravnom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu, konkurentni studijski interesi i  studentska mladost u
zagrebačkoj svakodnevici; percepcije i recepcije zagrebačkih kulturnih
fenomena i ostvarenja u formativnim studentskim godinama; studentski
doživljaji Zagreba kao srednjoeuropskog kulturnog centra u njegovim
hrvatskim, južnoslavenskim i europskim obzorjima i aspiracijama.

II. razdoblje (1945. – 1967.): Profesionalna pravnička karijera u
državnoj službi;  hrvatska kulturalnost te interkulturalnost i
multikulturalnost Zagreba u Desničinim percepcijama i recepcijama;
Zagreb kao centar kulture Srba u Hrvatskoj nakon 1945. godine (SKD
„Prosvjeta“, Biblioteka Srba u Hrvatskoj, Muzej Srba u Hrvatskoj
itd.); slobodni umjetnik (1949. – 1967.); član Društva književnika
Hrvatske; u dvije Matice (Matica hrvatska i Matica srpska); između
hrvatske i srpske kulture; stavovi o jeziku književnosti i
književnom/standardnom jeziku te o prevođenju; Desnica i njegov opus u
kontekstu rasprave o poetičkim pitanjima razdoblja: realisti –
modernisti; umjetnik između nakladnika, agitpropovaca, kritičara i
čitatelja; djelovanje u zagrebačkim, splitskim i zadarskim glasilima
(Vjesnik, Vjesnik u srijedu, Republika, Ilustrirani vjesnik, Hrvatsko
kolo, Riječ žene, Krugovi, Scena itd.); stvaralaštvo u interkulturnoj
razmjeni: u beogradskim (Svedočanstva, Filmska revija, Filmska
kultura, Politika, NIN, Književne novosti itd.) i novosadskim,
mariborskim, sarajevskim i drugim glasilima; sugovornik i autor na
Radio-Zagrebu, Radioteleviziji Zagreb te na drugim radiostanicama u
njegovim zagrebačkim godinama (Frankfurt, Varšava, Budimpešta,
Ljubljana, Beograd, Novi Sad, Sarajevo, Skopje, Rijeka, Varaždin
itd.).

Ovim tematske mreže nisu zaključene – naprotiv, htjeli bismo da budu
poticaj daljnjim problematizacijama o Vladanu Desnici kao zagrebačkom
piscu i sugrađaninu.

Prijave i sažetke od cca 2000 slovnih mjesta treba dostaviti do 15.
lipnja 2019. Do 30. lipnja Pripremni odbor Desničinih susreta odlučit
će o prihvaćenim prijavama. Radni su jezici skupa hrvatski, srpski,
bosanski i crnogorski. Sudionicima izvan Zagreba podmirit će se
troškovi smještaja i boravka u Zagrebu. Supredsjedatelji Desničinih
susreta 2019. jesu prof. dr. sc. u m. Dušan Marinković s Odsjeka za
južnoslavenske jezike i književnosti i prof. dr. sc. u m. Drago
Roksandić,  voditelj Programa Desničini susreti Centra za
komapartivnohistorijske i interkulturne studije. Tajnice Pripremnog
odbora su asistentica Patricia Počanić i diplomantica povijesti
Mihaela Marić.

Obavijesti i prijave:
patricia.pocanic na gmail.com
maric.mihaela.du na gmail.com

===

Od: vnart <vladimir.nartnik1 na guest.arnes.si>
Date: V tor., 21. maj 2019 ob 19:35
Subject: Tikanje in vikanje

Tikanje in vikanje pomenita podobno ogovarjanje ene osebe. Le da se
pri tikanju razlikujeta tudi moški ter ženski spol privezka tipa
srečen oziroma srečna ob glagolski vezi si, medtem ko gre pri vikanju
za enotni privezek tipa srečni ob glagolski vezi ste:

Ti si srečen > Vi ste srečni
Ti si srečna > Vi ste srečni

Razlikovanje moškega in ženskega spola se pri vikanju lahko obnovi z
razširitvijo privezka srečni v zvezo pridevnika srečen ter srečna s
samostalnikom moški oziroma ženska, in to vodi v nadaljnjo
posamostalitev:

Vi ste srečen moški > Vi ste srečnež
Vi ste srečna ženska > Vi ste srečnica

V podanem obnavljanju se skriva tudi podlaga za pogovorno variiranje vikanja.

Vlado Nartnik

===

Od: Lingvistični krožek <lingvisticni.krozek na gmail.com>
Date: V tor., 21. maj 2019 ob 20:04
Subject: LK, 27. maj

LINGVISTIČNI KROŽEK FILOZOFSKE FAKULTETE V LJUBLJANI vabi na 1181.
sestanek v ponedeljek, 27. maja 2019, ob 18.00 v predavalnici 325 v 3.
nadstropju Filozofske fakultete. Predavala bo dr. Kaja Dobrovoljc,
Center za jezikovne vire in tehnologije (Filozofska fakulteta UL).
Naslov predavanja: Večbesedni diskurzni označevalci govorjene
slovenščine. Predstavila bo problematiko raziskav večbesednih enot na
področju analize diskurza in se osredotočila na metodološke vidike
njihove prepoznave in analize v korpusu govorjene slovenščine.
Vabljeni tudi študentje. -- Chikako Shigemori Bučar